O Jablanovcu

 

"Divna je domovina naša! Ponosno ju možemo gledati, jer ju je priroda okitila ljepotom najkrasnijih svojih darova i krajeve joj zaodjela u ruho doista čarobne ljepote. Tvorna snaga naravi nagomilala je na malenu prostoru toliku različitost iz obilja svoga blaga, da malo imade krajeva, za kojima bi nam domovina Hrvatska zaostajala,...

Tamo prema Zagrebačkoj gori ima hrastovih lugova, ima po valovitom tlu i šuma koje ti zatvaraju vidik na mjesta Jarek, Ivanec, Jablanovec i Novake, ali ti ne kriju ono milo gorsko gnijezdo, Gornju Bistru sa crkvom sv. Nikole i vrletnu Zakićenicu (Zakučnicu), kojom počinje kras na Zagrebačkoj gori...Sa stabla na stablo preleti koja brbljava i pisana svraka, šikne zrakom i koja grlica, da se spusti na obližnji kukuruz, nu jedna ptica posjela je drsko na suhu granu pa odavde oholo gleda u daljinu, mahnivši svaki čas svojim repom. To je svračak poznat u Zagorju kao sračak, gegač ili slakoper..."

odlomci iz "Prirodnog zemljopisa Hrvatske" iz 1905. godine autora Dragutina Hirca.

Evo ustrojstva Jablanovca od najstarijih dana do danas

; sve do početka ovog stoljeća, Jablanovec je imao svoju poreznu općinu i sudčiju (mjesni sud) koja se zvala Podgorje; spadao je pod upravnu općinu Bistra, kotar Stubica.

Godine 1941. nastaje samostalna općina Jablanovec, a načelnik je Dragutin Kresek sve do 1945. Padom NDH načelnika odvode u zatvor Gradiška, unatoč protivljenju mještana, gdje je 1947. umro. 1945. osniva se Mjesni narodni odbor Jablanovec (s Bukovjem i Novakima); 1951. nastaju općine te Jablanovec potpada pod Bistru do 1955. kada se novim komunalnim zakonom osniva općina Zaprešić koja sjedinjuje sedam okolnih općina (Bistra, Luka, Pušća, Dubravica, Marija Gorica, Brdovec i Zaprešić). I tako ostaje do 1991. kad je Zagreb postao metropola.

Hrvatska usmena književnost ima nekoliko pučkih predaja koje se već stoljećima prenose s koljena na koljeno i koje su nadaleko poznate, kao npr. o Čehu, Lehu i Mehu, Veroniki Desiničkoj ili o ukletim svatovima...

Priču o ukletim i okamenjenim svatovima u umjetničkoj književnosti najsnažnije je otpjevao August Šenoa 1869. godine. Otada se uvijek, kada se govori o toj priči, misli na Šenoinu obradu.

Najstariju obradu ove srednjevjekovne priče dao je grof Ivan Sermage, nekadašnji gospodar Susedgrada, koji je 1819. na njemačkom jeziku objavio legendu o kamenim svatovima u austrijskim novinama. Na hrvatskom jeziku prvi je spomen o kamenim svatovima jedno pismo 1842. (potpis: Ljudemil), nađeno u Vrazovoj književnoj ostavštini.

Pod naslovom Svatovna pećina ta priča glasi:

"U dolnjem Zagorju, varh tako nazvanoga sela Jablanovca u župi bistranskoj, stoji jedna visoka klisura, o kojoj narod sledeće pripovijeda:

U starodavno doba zaljubio se je njeki mladić u krasnu djevojku, želeći je, svim protimbam uparkos, za svoju suprugu uzeti. Ovoj namjeri protivljahu se roditelji njegovi, ali on, slijedeći nagor sarca, uze obljubljenu djevojku. Kada su mladići na gori varh rečenoga mjesta svadbu opsluživali, prokleo ih je otac mladoženje, sa svimi svatovi, djeveri, dodaši i ostalom družbom na što se svi na kamen obratiše i pećinom postadoše."

Šenoini Kameni svatovi s pravom se smatraju najljepšom njegovom povjesticom, pa se sve kasnije obradbe, u kazalištu, glazbi ili na televiziji, zasnivaju na Šenoinom predlošku.

VAŽNIJI DOGAĐAJI U JABLANOVCU OD NAJSTARIJIH ZAPISA DO DANAS

1209. - isprava kralja Andrije II. kojom daruje posjede knezu Vratislavu (prvi spomen Jablanovca)
1494. i 1574. - prvi popisi kmetova kao obveznika davanja crkvene desetine u Jablanovcu
1573. - sudjelovanje seljaka i kmetova Jablanovca u seljačkoj buni M. Gupca; mnogi su poginuli
od 1664. - počinju se voditi matične knjige u župi Bistra
1854. - počelo proširenje i dogradnja kapele Sv. Ivana zaslugom župnika Jakova Cerovskoga
1866. - zidani cintor oko kapele, dograđena sakristija; mlada misa Ivana Martinčića
1871. - nabavljene orgulje i dovršeno proširenje kapele Sv. Ivana
1880. - potres 9. studenog (kao i u Zagrebu) oštetio kapelu Sv. Ivana, popucali su zidovi, oštećen toranj
1903. - izgrađena "Opća pučka škola" u Jablanovcu, potporom zemaljske vlade i općine Bistra; prva učiteljica Georgina Šnarić službovala do 1922.
1903. - 11. travnja na kolodvoru u Zaprešiću teško ranjen mladić Drempetić iz Jablanovca, u sukobu sa žandarima kada je spaljena mađarska zastava. Drempetić je u novinama slavljen kao hrvatski mučenik
1905. - od bolesti dobrac bolovalo 40 učenika u školi
1914-18. - u prvom svjetskom ratu sudjelovalo i poginulo više Jablanovčana
1917-18. - od zaraznih bolesti (griža, tifus) umrla 2 učenika
1922-23. - učitelj Peršić pokušava (neuspjelo) osnovati javnu čitaonicu i knjižnicu u napuštenoj kući Hrnčevića
1937. - Banska uprava daje potporu za dogradnju škole (druga učionica završena 1941.), a
1940/41. - godine u školi postoje 4 posebna razreda s 242 učenika
1941. - uspostavom Nezavisne države Hrvatske do 1945. Jablanovec postaje samostalna općina; načelnik Dragutin Kresek
1944. - osniva se (19. ožujka) Hrvatsko lovačko društvo KUNA Jablanovec (predsjednik Dragutin Kresek)
1945. - završetkom II. svjetskog rata u kojemu je poginulo više mještana a mnogi prešli Križni put; osniva se Mjesni Narodni odbor Jablanovec koji se izdvaja iz kotara Stubice i pripaja kotaru Zagreb zapad
1948. - na otkupljenom zemljištu gradi se Društveni dom (veličine 24x9 m) koji 1949. dolazi pod krov; osniva se Nabavno-prodajna zadruga sa 190 članova
1949. - osniva se Dobrovoljno vatrogasno društvo (prvi predsjednik je Stjepan Vargović)
1955. - Mjesni Narodni odbor Jablanovec ulazi u sastav općine Zaprešić
1961. - ZET započinje autobusni prijevoz na liniji za Bistru, asfaltira se Stubička ulica 1963.
1965. - Jablanovec ulazi u Mjesnu zajednicu Bistra, a 1971. osniva se MZ Jablanovec koji djeluje do 1993.
1971-74. - prvi samodoprinos MZ Jablanovec za javnu rasvjetu i uređenje putova
1973. - uz 400-godišnjicu Seljačke bune na Domu postavljena spomen-ploča u mjesecu listopadu
1973-75. - izgradnja vlastitog vodovoda dobrovoljnim radom mještana
1976-78. - asfaltiranje ulica u naselju; 1977. počinje rad Ljevaonica umjetnina Šeb
1981. - uređenje Ulice kamenih svatova, obilježena 10-godišnjica MZ Jablanovec imenovanjem ulica u naselju
1982. - 24.listopada svečano otkriven spomenik Augustu Šenoi u Ulici kamenih svatova, prinosima cijeloga mjesta
1984-85. - sanacija školske zgrade s novom fasadom; na Dom stavljena fasada
1986. - dovršen dom LD KUNA na zemljištu otkupljenom još 1980. godine
1986-89. - ugovaranje telefona za MZ Jablanovec
1988. - 11. studenog uz 150-godišnjicu Šenoina rođenja, tiskana dva samostalna izdanja Šenoinih "Kamenih svatova", s recitalom Zlatka Viteza i izložbom o Šenoi
1987. - na dan prava čovjeka (10.12.) održana tribina u Domu, uz 115-godišnjicu crvene zastave i pobune seljaka u Novakima
1989. - u Domu priređena izložba o biciklistu Stjepanu Grgacu, održana spomen-utrka; početak izgradnje nogostupa u Stubičkoj ulici
1991. - u Domovinskom ratu 21.9. poginuo Marinko Bašić (rođen 19.8.1971. u Jablanovcu) iz 1. brigade HV; Jablanovec sa Zaprešićem postaje dio Grada Zagreba
1992. - obilježena 10-godišnjica spomenika (polaganje cvijeća, recital održali Zlatko Vitez i Krunoslav Cigoj)
1995. - mještani se opredjeljuju za pripajanje Gradu Zaprešiću, što je konstituiranjem Grada Zaprešića prihvaćeno 30.studenog
1996. - zatvara se Dom Jablanovec, neriješeni imovinski odnosi; ustrojen prvi Mjesni odbor Jablanovec u sastavu grada Zaprešića; 30.studenog obilježen prvi dan Grada Zaprešića
1997. - prihvaćen Plan razvoja Jablanovca do 2000. godine što ga je izradio Mjesni odbor; izgrađena streljana kod Lovačkog doma KUNA
2009. - proslava 800 godina Jablanovca